Heljda vuče svoje podrijetlo iz Azije, pojavljuje se u 6. tisućljeću pr. n.e., preciznije iz Tibeta, Kine i Japana odakle se proširila Evropom kroz iduća dva tisućljeća. Heljda u posljednje vrijeme dobiva ponovno na popularnosti, poput ostalih žitarica koje su neko vrijeme bile nepravedno zapostavljene. Heljdu se može konzumirati kao prilog jelu, kao dio juha, kaša ili sastavnicu čaja, dok se od prerađene žitarice može proizvesti brašno. Jedna šalica od 150g sadrži 34% mangana, 25 % triptofana, 22 % magnezija, 20 % biljnih vlakana, a energetska joj je vrijednost samo 150 kcal.
Sadrži antioksidant rutin koji pomaže u očuvanju zdravlja srca i krvnih žila zato što liječi od hipertenzije i jača otpornost i elastičnost kapilara te propusnost kapilara kod visokog krvnog tlaka, rješava probavne probleme i koristi se kao prevencija kod dijabetesa, reumatizma i glaukoma te jača memoriju. Ljekovita svojstva heljdinog čaja pomažu pri oporavku od zračenja i kemoterapije pri liječenju od malignih bolesti. Također, konzumira se za smirenje živaca, protiv depresije i nesanice, za popravljanje cjelokupne krvne slike.
